Tržišna vrijednost zemlje porijekla je agregatni koncept koji kombinira dva zasebna teorijska koncepta – tržišnu vrijednost marke i zemlju porijekla. Cilj rada je razviti i testirati mjernu ljestvicu za mjerenje tržišne vrijednosti zemlje porijekla. U radu je analizirana psihometrijska adekvatnost mjerne ljestvice te je procijenjena njezina pouzdanost, konvergentna i diskriminantna valjanost, te dimenzionalnost. Podaci su analizirani izračunom Cronbachovog alfa koeficijenta te eksplorativnom i konfirmativnom faktorskom analizom. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da mjerna ljestvica posjeduje zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike. Razvijena mjerna ljestvica posjeduje svojstva pouzdanosti, konvergentne i diskriminantne valjanosti, a dimenzionalnost ljestvice je u skladu s konceptualiziranom dimenzionalnošću.
This paper explores citizens' privacy concerns and online surveillance perceptions by using the survey data of 2,060 internet users in Croatia. Respondents can be categorised into two groups with significant differences in their perceptions of online surveillance, quality of regulation, trust in institutions, and trust in other people. The more online-privacy concerned group consists of on average less educated, older people, who spend less time online. Also, there are more females in this cluster. The main finding is that internet users who are very concerned about online surveillance tend to have limited trust in both the government and other people and limited faith in the ability of regulation to protect them. More concerned people tend to adopt countersurveillance strategies such as providing false data on the internet.
In an attempt to explore the linkages between corruption surveys, underreporting corruption experiences and causes of reluctance to report corruption, this paper provides insight into solutions applied to mitigate the underreporting risks in surveying corruption experiences in Croatia. Based on the Survey on use of public services and public integrity in Croatia 2010, the issue of underreporting corruption is assessed with a two-fold approach. The study first discusses the survey methodology applied, where the main concerns were the willingness of respondents to report corruption and their perceptions regarding risk of personal data misuse. Potential reluctance to admit involvement in corruption as a criminal act might be driven by a fear of subsequent surveillance or investigation. Further, we investigate the concerns expressed by respondents regarding the misuse of data and about protecting anonymity. Survey data were used to analyze citizens' attitudes and reasons for (not) reporting crime to official institutions. The analysis focuses on reporting corruption experiences, both formally and informally. The findings show a very high level of citizens' opportunism and lack of public trust in institutions that might impede anti-corruption efforts in Croatia. ; Rad polazi od dosadašnje literature o anketama o korupciji, metodološkom problemu odbijanja odgovora o stvarnim iskustvima korupcije te o potencijalnim uzrocima neprijavljivanja korupcije. Studija opisuje konkretnu problematiku u anketnom ispitivanju korupcije i primijenjena rješenja kako bi se smanjio rizik davanja odgovora koji podcjenjuju stvarna korupcijska iskustva građana. Na temelju Ankete o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama, provedene u Hrvatskoj 2010. godine, u radu se problem neprijavljivanja korupcije razmatra sa dva stajališta. Najprije se analizira spremnost anketiranih da potvrde svoje sudjelovanje u korupcijskom djelu i razloge odbijanja davanja odgovora. U radu se ispituje percepcija rizika zlouporabe osobnih podataka i mišljenje ispitanika o zaštiti anonimnosti. Prema anketnim podacima obrađuju se stavovi ispitanika i razlozi neprijavljivanja kriminala službenim institucijama. Zasebno se analiziraju formalno i neformalno prijavljivanje korupcije. Rezultati ankete pokazuju visoku razinu oportunizma građana i manjak povjerenja u institucije, što može biti zapreka učinkovitoj provedbi antikorupcijske politike u Hrvatskoj.
This study examines which segments of population with similar resilience to online privacy violation, severity of online privacy violation, and attitudes towards online privacy concern exist in Croatia, and whether they can be differentiated by demographic characteristics and attitudes towards other online constructs. Research is performed on a representative sample of Croatian Internet users who experienced online privacy violation. The survey data were analyzed using factor analysis, k-means cluster analysis, chi-square test and ANOVA. The findings indicate three groups of consumers with: (1) low-resilience, (2) moderate-resilience, and (3) high-resilience; who differ in age, income, and online buying habits.
This study examines the impact of regulation as an antecedent of online privacy concern. Previous research found that perceived effectiveness and enforcement of regulatory policies reduce online privacy concern; however, it does not explain what factors influence this relationship. Based on the survey data, the empirical analysis is conducted on a large sample of internet users in Croatia. Our methodology consists of two parts: first, we use confirmatory factor analysis to validate the latent constructs used in the main model; and then we proceed with model estimation using OLS and ordered probit techniques. This study fills the gap in the existing body of knowledge by analysing different perceptions of the existing legislation and government effort to protect online privacy in the context of sociodemographic characteristics of respondents, computer anxiety, individual desire to maintain control of personal information online, as well as intensity and diversity of online activities. Our results indicate that perceived effectiveness of government regulation reduces online privacy concern whereas computer anxiety has a major positive impact on online privacy concern. These findings might be useful for national policy-makers and for business strategies, especially in the context of the GDPR regulation introduced in 2018
Korupcija na lokalnoj razini zabrinjavajuća je pojava u zemljama Europske unije. Cilj rada je utvrditi obilježja lokalnih vijećnika na drugoj razini vlasti koja opisuju njihovu veću ili manju izloženost korupcijskim pritiscima. Istraživanje, provedeno na više od pet tisuća vijećnika iz 14 europskih država, propituje može li se njihov subjektivni dojam o doživljenim korupcijskim pritiscima opisati njihovim socio-demografskim obilježjima. Rezultati klaster analize su pokazali da u državama Europske unije postoje dvije grupe lokalnih vijećnika koje različito doživljavaju izloženost korupciji i da korupcijski rizici više pogađaju lokalne vijećnike u posttranzicijskim zemljama. Članovi klastera lokalnih vijećnika koji se osjećaju manje izloženi korupcijskim pritiscima su iz 'starih' zemalja Europske unije, zemalja s općenito nižom prisutnosti korupcije, a to su ujedno klasteri s većim udjelom žena i profesionalnih političara u odnosu na klaster vijećnika koji su pod većim korupcijskim pritiskom. Rezultat koji ponajviše pridonosi postojećoj literaturi je da su opažene statistički značajne razlike u izloženosti korupcijskim pritiscima vijećnika u lokalnim jedinicama veće ili manje fi skalne snage. Svrha rada je bila utvrditi ranjive skupine lokalnih vijećnika u cilju jačanja njihovog integriteta za što su neke preporuke ponuđene u zaključku.
Korupcija na lokalnoj razini zabrinjavajuća je pojava u zemljama Europske unije. Cilj rada je utvrditi obilježja lokalnih vijećnika na drugoj razini vlasti koja opisuju njihovu veću ili manju izloženost korupcijskim pritiscima. Istraživanje, provedeno na više od pet tisuća vijećnika iz 14 europskih država, propituje može li se njihov subjektivni dojam o doživljenim korupcijskim pritiscima opisati njihovim socio-demografskim obilježjima. Rezultati klaster analize su pokazali da u državama Europske unije postoje dvije grupe lokalnih vijećnika koje različito doživljavaju izloženost korupciji i da korupcijski rizici više pogađaju lokalne vijećnike u posttranzicijskim zemljama. Članovi klastera lokalnih vijećnika koji se osjećaju manje izloženi korupcijskim pritiscima su iz 'starih' zemalja Europske unije, zemalja s općenito nižom prisutnosti korupcije, a to su ujedno klasteri s većim udjelom žena i profesionalnih političara u odnosu na klaster vijećnika koji su pod većim korupcijskim pritiskom. Rezultat koji ponajviše pridonosi postojećoj literaturi je da su opažene statistički značajne razlike u izloženosti korupcijskim pritiscima vijećnika u lokalnim jedinicama veće ili manje fi skalne snage. Svrha rada je bila utvrditi ranjive skupine lokalnih vijećnika u cilju jačanja njihovog integriteta za što su neke preporuke ponuđene u zaključku. ; Corruption at the local level is a worrying phenomenon in the EU. The aim of the paper is to identify characteristics of the councillors at the second tier level that describe opinion about their greater or lesser exposure to corruption pressures. The goal of the analysis of opinion of more than five thousand councillors from 14 European countries is to investigate whether their subjective impression of the underlying corruption pressures can be described by their socio-demographic characteristics. Results of the cluster analysis have shown that there are two groups of local councillors in the EU, that they experience corruption differently, and that the corruption risks affect local councillors in post-transition countries more. Local councillors who consider that they are less exposed to corruption pressures are from the "old" EU countries, from countries with a generally lower level of corruption. This is also a cluster with a greater share of women and professional politicians. There are statistically significant differences observed regarding their exposure to corruption between councillors in local government units with larger or smaller level of fi scal decentralisation, and this is the most interesting finding of this research. The purpose of this paper was to identify vulnerable groups of local councillors in order to strengthen their integrity, for which some of the recommendations are given in the conclusion.
Korupcija na lokalnoj razini zabrinjavajuća je pojava u zemljama Europske unije. Cilj rada je utvrditi obilježja lokalnih vijećnika na drugoj razini vlasti koja opisuju njihovu veću ili manju izloženost korupcijskim pritiscima. Istraživanje, provedeno na više od pet tisuća vijećnika iz 14 europskih država, propituje može li se njihov subjektivni dojam o doživljenim korupcijskim pritiscima opisati njihovim socio-demografskim obilježjima. Rezultati klaster analize su pokazali da u državama Europske unije postoje dvije grupe lokalnih vijećnika koje različito doživljavaju izloženost korupciji i da korupcijski rizici više pogađaju lokalne vijećnike u posttranzicijskim zemljama. Članovi klastera lokalnih vijećnika koji se osjećaju manje izloženi korupcijskim pritiscima su iz 'starih' zemalja Europske unije, zemalja s općenito nižom prisutnosti korupcije, a to su ujedno klasteri s većim udjelom žena i profesionalnih političara u odnosu na klaster vijećnika koji su pod većim korupcijskim pritiskom. Rezultat koji ponajviše pridonosi postojećoj literaturi je da su opažene statistički značajne razlike u izloženosti korupcijskim pritiscima vijećnika u lokalnim jedinicama veće ili manje fi skalne snage. Svrha rada je bila utvrditi ranjive skupine lokalnih vijećnika u cilju jačanja njihovog integriteta za što su neke preporuke ponuđene u zaključku. ; Corruption at the local level is a worrying phenomenon in the EU. The aim of the paper is to identify characteristics of the councillors at the second tier level that describe opinion about their greater or lesser exposure to corruption pressures. The goal of the analysis of opinion of more than five thousand councillors from 14 European countries is to investigate whether their subjective impression of the underlying corruption pressures can be described by their socio-demographic characteristics. Results of the cluster analysis have shown that there are two groups of local councillors in the EU, that they experience corruption differently, and that the corruption risks affect local councillors in post-transition countries more. Local councillors who consider that they are less exposed to corruption pressures are from the "old" EU countries, from countries with a generally lower level of corruption. This is also a cluster with a greater share of women and professional politicians. There are statistically significant differences observed regarding their exposure to corruption between councillors in local government units with larger or smaller level of fi scal decentralisation, and this is the most interesting finding of this research. The purpose of this paper was to identify vulnerable groups of local councillors in order to strengthen their integrity, for which some of the recommendations are given in the conclusion.
This paper examines the impact of regulation as an antecedent of online privacy concern. The aim is to investigate if and how perceived effectiveness of government regulation affects internet users' concern for their privacy in the online environment. Existing research shows that perceived effectiveness and enforcement of regulatory policies reduce online privacy concern; however, it does not explain what factors influence this relationship. This research fills the gap by analyzing different perceptions of the existing country legislation and government effort to protect online privacy in the context of socio-demographic characteristics of respondents, computer anxiety, individual desire to maintain control of personal information, as well as intensity and diversity of online activities. The empirical analysis is conducted on a large sample of internet users in Croatia. The dependent variable in the regression model is online privacy concern and the model is tested with OLS and ordered probit estimation. The results confirm that perceived effectiveness of government regulation reduces online privacy concern whereas computer anxiety has a major positive impact on online privacy concern. These findings might be useful for national policy-makers and for business strategies in the context of the GDPR regulation coming in force in 2018. ; U radu se ispituje utjecaj regulative na zabrinutost korisnika interneta za privatnost u online okruženju. Dosadašnja su istraživanja pokazala da percipirana provedba i djelotvornost regulatornih politika smanjuju razinu zabrinutosti za online privatnost. Međutim, ta istraživanja ne preispituju temeljem čega se formiraju percepcije korisnika interneta. Cilj rada je istražiti kako percipirana djelotvornost regulative utječe na zabrinutost korisnika interneta za njihovu privatnost u online okruženju uzimajući u obzir njihova sociodemografska obilježja, želju pojedinca da zadrži kontrolu nad osobnim podacima, individualni strah od računala, te učestalost i raznolikost aktivnosti koje pojedinac obavlja online. Empirijska je analiza provedena na velikom uzorku internetskih korisnika u Hrvatskoj. Zavisna varijabla u regresijskom modelu je zabrinutost za privatnost u online okruženju, a model se testira običnom metodom najmanjih kvadrata i procjenom ordinalnog probit modela. Rezultati potvrđuju da percipirana djelotvornost regulative smanjuje, a strah od računala znatno povećava zabrinutost za privatnost u online okruženju. Ove spoznaje mogu biti korisne nositeljima politike i kreatorima poslovnih strategija, posebno u svjetlu nadolazeće primjene europske Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Rad empirijski propituje ulogu i perspektive malih i srednjih poduzeća (MSP) u uspješnom konkuriranju na tržištima javnih nabava. Tržišta javnih nabava u posttranzicijskim zemljama čine značajan udio u nacionalnom gospodarstvu, a njihov značaj raste u uvjetima ekonomske krize. Literatura koja se bavi javnim nabavama i uključenošću MSP-a navodi ozbiljne prepreke s kojima se poduzeća suočavaju kad pristupaju tržištima javnih nabava. Na razini Europske unije (EU), uspostavljen je skup politika kojima se promovira uključenost MSP-a u javne nabave. U radu se istražuju konkurentnost i ulazne barijere s kojima su MSP suočena u pristupu tržištima javnih nabava u dvije posttranzicijske zemlje, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH). U radu se uspoređuju mišljenja menadžera i poslovnih ljudi iz MSP-a o konkurentnosti te o rasponu i intenzitetu prepreka s kojima se suočavaju u natječajima javnih nabava. Prepreke sudjelovanju u javnim nabavama mogu se ticati raspoloživih resursa, korupcijskog rizika, transparentnosti i ispravnosti procedura, jasnoće natječajne dokumentacije, postignutih načela i standarda, cijene, rokova i drugih dimenzija javnih nabava. U radu se preispituje proizlaze li uočene razlike iz različitog statusa dviju zemalja u članstvu u EU-u te postoje li razlike između podskupina mikro, malih i srednjih poduzeća. Kako bi se ponudili uvjerljivi odgovori na navedena pitanja, u istraživanju se koriste empirijski podaci prikupljeni anketiranjem poduzeća u BiH u 2014. godini i usporedivi podaci prikupljeni od hrvatskih poduzeća tijekom 2013. godine. Nalazi su stavljeni u kontekst javnih nabava kao prilike da se potakne rast i ekonomski razvoj u posttranzicijskom razdoblju. ; This study empirically evaluates the role and perspectives for SMEs to successfully compete at public procurement markets. The government procurement markets in post-transition countries make a significant share of national economy and seemingly their importance rises in the times of economic crisis. The literature on public procurement and involvement of SMEs noted severe obstacles for companies to access public procurement markets, and the set of policies were established in the EU to promote SMEs' involvement in public procurement. This case study encompasses business sector in two post-transition countries, Croatia and Bosnia and Herzegovina (BiH) in order to explore competitiveness and entry barriers specifically for SMEs to participate at the public procurement market. We compare the views of managers and business people representing companies of the small and medium size on the level of competition and on the range and intensity of obstacles to participate at public procurement tenders, in terms of availability of resources, corruption risks, transparency and fairness of procedure, clarity of documentation, principles and standards achieved, price, deadlines and other dimensions of public procurement. If there are differences between the two countries, do they stem from the different EU membership status? Are there differences between subgroups of micro, small, and medium companies? In order to provide plausible answers to these questions, we use the empirical evidence collected through the survey of companies in BiH in 2014, and comparable data on Croatian companies surveyed in 2013. The findings are put in the context of public procurement as an opportunity to enhance growth and economic development in post-transition era.
Problem zabrinutosti za online privatnost dobio je značajnu pozornost istraživača u proteklom desetljeću. Istraživanja za zapadna razvijena društva pokazala su da su zabrinutost za privatnost te poimanje rizika viši u razvijenim zemljama. Međutim, relevantnost zabrinutosti za online privatnost u kontekstu ekonomskog razvoja ostaje neistražena. U digitalnom društvu zabrinutost za online privatnost može imati snažan učinak na realnu ekonomiju i ne smije se podcijeniti. Ako doista postoji veza između razvoja i zabrinutosti za online privatnost, razvoj u posttranzicijskom razdoblju bit će pod značajnim utjecajem penetracije novih tehnologija. U ovom radu pokušavamo odrediti razinu zabrinutosti za online privatnost u odabranim posttranzicijskim zemljama zapadnog Balkana te reperkusije na budući razvoj tih zemalja. Prethodna istraživanja za regiju pokazala su značajne strukturne razlike u općoj zabrinutosti za privatnost, a ovdje se uvodi novi pristup koji se fokusira na zabrinutost za online privatnost. Online privatnost promatra se u kontekstu provedbe ključnih reformi za regiju zapadnog Balkana, kao i za ostale manje razvijene posttranzicijske zemlje. Razlike u razini zabrinutosti za online privatnost između posttranzicijskih zemalja zapadnog Balkana razmatraju se u kontekstu njihovog ekonomskog, tehnološkog i institucionalnog razvoja, zajedno s implikacijama za nositelje javnih politika. ; The online privacy issue has received a great deal of scholarly attention in the past decade. Studies for Western developed societies have shown that privacy concern and risk awareness are higher in more developed countries; however, the relevance of online privacy concern in the context of economic development remains unexplored. In a digital society, online privacy concern could have significant impact on the real economy; therefore it is not to be underestimated. If indeed development is influenced by the penetration of new technologies, the connection between online privacy concern and development could have a major role in post-transition economies. In this paper we try to determine the level of online privacy concern in a set of post-transition, Western Balkan countries and its repercussions on the future development of these countries. Past research for the Western Balkan region has shown significant structural differences in general privacy concern and here we introduce a new approach which focuses on online privacy concern. We contextualize online privacy with the implementation of reforms which are crucial for the Western Balkan region as well as for other less developed and post-transition economies. The differences in the level of online privacy concern among post-transition Western Balkan countries are discussed in the context of their economic, technological and institutional development, and policy implications are suggested.
Svrha ovog istraživanja jest primijeniti Hofstedeov upitnik nacionalne kulture u Hrvatskoj i istražiti regionalne razlike u stavovima hrvatskih građana o dimenzijama nacionalne kulture: distanca moći, individualizam, maskulinitet, izbjegavanje nesigurnosti i dugoročna orijentacija. Na temelju ankete velikog uzorka građana u Hrvatskoj (N = 1500) analiziraju se vrijednosti za pet dimenzija na nacionalnoj razini i na razini regija. Ovo istraživanje pridonosi Hofstedeovoj teoriji kulture istraživanjem na cijeloj populaciji i time što se analiziraju regionalne razlike. Rezultati pokazuju da hrvatsku nacionalnu kulturu obilježava niža razina distance moći, umjereno viša razina individualizma, niska razina maskuliniteta i niža razina dugoročne orijentacije, što su sve karakteristike razvijenih zemalja. Čini se da je ubrzani proces globalizacije pridonio konvergenciji stavova građana i njihovu približavanju stavovima građana u razvijenim zemljama. Međutim, indeks izbjegavanja nesigurnosti visok je, što je karakteristika posttranzicijskih zemalja. Analiza na regionalnoj razini pokazuje da je Hrvatska homogena što se tiče stavova građana o dimenzijama kulture. Koristeći se dimenzijama nacionalne kulture u Hrvatskoj, provedena je klasterska analiza koja je pokazala razlike između klastera prema dobi i spolu te da nema značajnih razlika s obzirom na obrazovanje ispitanika. U radu se obrazlažu implikacije ovog istraživanja za menadžere i nositelje javne politike. ; The purpose of this paper is to apply Hofstede's value survey in Croatia and examine regional differences in the cultural dimensions of power distance, individualism, masculinity, uncertainty avoidance and long-term orientation. Based on the large national survey data (N = 1,500), the scores for five dimensions were analysed at the national and sub- -national regional levels. This study contributes to Hofstede's theory of culture by using the general population sample and examining regional differences. The results show that Croatia scores lower on power distance, is a moderately high individualistic country, has a tendency towards "feminine" culture and has a lower level of long-term orientation, which are all characteristics of developed countries. However, the value of uncertainty avoidance is high, which is a characteristic of post-transition economies. The analysis at regional level in Croatia reveals that Croatia is homogeneous with respect to Hofstede's dimensions of national culture. The cluster analysis was performed using dimensions of national culture for Croatia. Among the identified clusters differences exist in gender and age, while there are no significant differences related to the level of education. Implications for managers and policy makers are discussed in the paper.
The purpose of this paper is to apply Hofstede's value survey in Croatia and examine regional differences in the cultural dimensions of power distance, individualism, masculinity, uncertainty avoidance and long-term orientation. Based on the large national survey data (N = 1,500), the scores for five dimensions were analysed at the national and sub- -national regional levels. This study contributes to Hofstede's theory of culture by using the general population sample and examining regional differences. The results show that Croatia scores lower on power distance, is a moderately high individualistic country, has a tendency towards "feminine" culture and has a lower level of long-term orientation, which are all characteristics of developed countries. However, the value of uncertainty avoidance is high, which is a characteristic of post-transition economies. The analysis at regional level in Croatia reveals that Croatia is homogeneous with respect to Hofstede's dimensions of national culture. The cluster analysis was performed using dimensions of national culture for Croatia. Among the identified clusters differences exist in gender and age, while there are no significant differences related to the level of education. Implications for managers and policy makers are discussed in the paper. ; Svrha ovog istraživanja jest primijeniti Hofstedeov upitnik nacionalne kulture u Hrvatskoj i istražiti regionalne razlike u stavovima hrvatskih građana o dimenzijama nacionalne kulture: distanca moći, individualizam, maskulinitet, izbjegavanje nesigurnosti i dugoročna orijentacija. Na temelju ankete velikog uzorka građana u Hrvatskoj (N = 1500) analiziraju se vrijednosti za pet dimenzija na nacionalnoj razini i na razini regija. Ovo istraživanje pridonosi Hofstedeovoj teoriji kulture istraživanjem na cijeloj populaciji i time što se analiziraju regionalne razlike. Rezultati pokazuju da hrvatsku nacionalnu kulturu obilježava niža razina distance moći, umjereno viša razina individualizma, niska razina maskuliniteta i niža razina dugoročne orijentacije, što su sve karakteristike razvijenih zemalja. Čini se da je ubrzani proces globalizacije pridonio konvergenciji stavova građana i njihovu približavanju stavovima građana u razvijenim zemljama. Međutim, indeks izbjegavanja nesigurnosti visok je, što je karakteristika posttranzicijskih zemalja. Analiza na regionalnoj razini pokazuje da je Hrvatska homogena što se tiče stavova građana o dimenzijama kulture. Koristeći se dimenzijama nacionalne kulture u Hrvatskoj, provedena je klasterska analiza koja je pokazala razlike između klastera prema dobi i spolu te da nema značajnih razlika s obzirom na obrazovanje ispitanika. U radu se obrazlažu implikacije ovog istraživanja za menadžere i nositelje javne politike.
